textlessptextgreater<p>Gotovo svi religijski tekstovi kao i religijska učenja zagovaraju toleranciju prema drugima, bilo da se to odnosi na pripadnike drugih vjera ili pripadnike drugih naroda. Prisustvo tzv. “Zlatnog pravila” koje se provlači kroz svete tekstove sve tri glavne Abrahamske religije se uzima kao primjer tolerantnog učenja i zagovaranja. No, iako je ova poveznica između religioznosti i tolerancije pretpostavljena, mnoga istraživanja su pokazala da je veća religioznost zapravo povezana sa većim predrasudama i negativnim stavovima naspram drugih osoba koje ne pripadaju vlastitoj grupi. Veza između religije i predrasuda je prethodno pokazana na populacijama zapadnih Europljana i Američkih Kršćana, no trenutno nije poznato da li, i u kolikoj mjeri, se ova poveznica može generalizirati na druge populacije i druge religije? Pogotovo ukoliko te populacije dolaze iz drugačijih socio-kulturoloških miljea. Da bi podrobnije ispitali ovu problematiku, proveli smo studiju koja je ispitivala povezanost između religioznosti kod Muslimanskih studenata u Bosni i Hercegovini, i njihovih stavova naspram drugih (vanjskih) grupa. Očekivana je jednaka negativna asocijacija religioznosti i tolerancije koje je prethodno pokazana na drugim uzorcima. Za mjerenje religioznosti i među-grupne identifikacije korištene su tri skale. i) Skala Intrinzične religioznosti, koja mjeri motivaciju za religioznim ponašanjem, a ne samo, overtno ponašanje. ii) Skala religijskog fundamentalizma, koja mjeri aspekte autoritarnog i fundamentalnog pristupa religiji, povezanih sa agresijom i vjerovanjem u Božansku istinu kao jedinu inherentnu i pravu. iii) Skala grupne identifikacije, koja se odnosila na nivo poistovjećivanja sa vlastitom grupom. Vanjske grupe koje su uključene u istraživanje su se sastojale od religijskih vanjskih grupa (npr. ateisti) i etničkih vanjskih grupa (npr. Srbi), kao i neutralnih grupa, npr. nezaposleni. U skladu sa očekivanjima pokazano je da što su osobe postizale veće rezultate na mjerama religioznosti, to su i pokazivale veću afektivnu distancu naspram drugih grupa. Na kraju, naši rezultati upućuju na negativnu asocijaciju između raznih dimenzija religioznosti i tolerancije. S time se rezultati prijašnjih istraživanja, dobivenih na drugačijem kulturološkom uzorku, mogu proširiti i na uzorak u Bosni i Hercegovini sa Muslimanskom vjeroispovijesti. </p>textless/ptextgreater
Add the full text or supplementary notes for the publication here using Markdown formatting.